• Zgrada izvana, iznutra, knjižnica, hol...

Rekli su...

Sreća ne mijenja podrijetlo.

Marcijal

Obljetnice

Edgar Allan Poe
„Poludio sam, uz duga razdoblja zastrašujućeg zdravog razuma." Poe je rođen 19. siječnja 1809. godine u Bostonu. Bio ...
Isaac Asimov
„Pišem iz istog razloga zbog kojeg i dišem – da to ne činim, umro bih." Asimov je jedan od najznačajnijih ...
John Ronald Reuel Tolkien
„Nisu izgubljeni svi oni koji lutaju." Tolkien je rođen u Južnoj Africi, 3. siječnja 1892. godine. Engleski je pisac i jedan od ...
Jacob Grimm
„Ja sam Smrt i sve ljude smatram jednakim." Najstariji Grimm rođen je Hanau, gradu u pokrajini Hesse-Kassel, 4. siječnja 1785. ...
Umberto Eco
„Izgubio sam slobodu neposjedovanja mišljenja." Eco je bio talijanski filozof, književni kritičar, pisac, semiotičar i ...
Rudyard Kipling
"Pozivom sam trgovac riječima, a riječi su, naravno, najmoćnija droga koju je čovječanstvo upoznalo." Kipling Rudyard, engleski ...

Međukulturalizam, višejezičnost, poštivanje i njegovanje jezične raznolikosti temeljni  su ciljevi Europskoga dana jezika. Prvi je put obilježen 2001. godine, koja je bila Europska godina jezika. Odlukom Vijeća Europe 26. rujna se svake godine obilježava kao Europski dan jezika.

„Pitaj se je li naš jezik potpun;
je li to bio prije nego što mu je
pridodan kemijski simbolizam i infinitezimalna notacija;
 jer to su, takoreći, predgrađa našeg jezika.
(I s koliko kuća ili ulica počinje neki grad biti gradom?)
Na naš se jezik može gledati kao na neki stari grad:
splet uličica i trgova,
starih i novih kuća,
i kuća s nadogradnjama iz različitih vremena;
i sve to okruženo mnoštvom novih predgrađa
s ravnim i pravilnim ulicama i s jednakim kućama.“

(Wittgenstein: Filozofska istraživanja)

Što je jezik?

Jedan pogled u rječnik dovoljan je da zaključimo kako je leksem jezik višeznačan. Jezik razlikuje čovjeka od svih ostalih živih bića. Proučavanjem jezika u svim njegovim pojavnim oblicima bavi se posebna znanost – jezikoslovlje ili lingvistika, razgranata na: povijest jezika, dijalektologiju, etimologiju, gramatiku, leksikologiju, semantiku i stilistiku. Jezikom se bavi i filologija – znanost koja pomoću jezika proučava kulturno-civilizacijske značajke nekoga društva. Valja naglasiti da je lingvistici jezik objekt istraživanja, a filologiji je sredstvo istraživanja

  • Jezik je posve ljudski, neinstinktivni način priopćavanja misli, osjećaja i želja s pomoću svjesno proizvedenih znakova.
  • Jezik je tvorevina kojom se ljudi sporazumijevaju i djeluju jedni na druge s pomoću naučenih proizvoljnih govorno-slušnih znakova.
  • Jezik je sustavno sredstvo priopćavanja misli ili osjećaja uporabom konvencionaliziranih znakova, zvukova, kretnja ili oznaka razumljivog značenja.
  • Jezik je sustav znakova koji ljudi upotrebljavaju u jezičnoj djelatnosti.
  • Jezik su riječi, njihov izgovor i načini njihova sastavljanja uspostavljeni dugom upotrebom, kojima se služi i koje razumije određena zajednica.
  • Jezik je artikuliranim znakovima izražen sustav znakova, društveno i povijesno razvijenih, kojima se služe ljudi iste zajednice radi sporazumijevanja.

Kako je nastao jezik?

O postanku jezika postoje različite teorije, primjerice: teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje), onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova životinja, prirodnih pojava…), teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge. Bilo kako bilo, jezik je nastao iz potrebe za sporazumijevanjem. Ostvaruje se kroz jezične djelatnosti: govor i pismo. Logično je pretpostaviti da je govor prethodio pismu, no postoji i mišljenje da je pismo moglo prethoditi govoru (Roland Barthes). Bitno je obilježje jezika njegova konstantna promjena. Osvrnemo li se samo na hrvatski jezik, jasno nam je da je tako.

Danas u svijetu postoji oko 6000 jezika, u Europi oko 160. Jezici su međusobno različiti, ali i srodni. Većini jezika možemo ustvrditi srodnost s drugim jezicima, što znači da su se zajedno s njima razvili iz istog prajezika. Postoje i tzv. izolirani jezici, kojima ne možemo pronaći srodnika, primjerice baskijski jezik. Uobičajena je genealoška klasifikacija jezika, koja prati rodovsku strukturu jezika. Razlikujemo 19 jezičnih porodica. Još se od 19. stoljeća, inspirirano biologijom, jezične porodice prikazuju genealoškim stablom. Hrvatski se jezik, kao i većina europskih (osim baskijskoga, mađarskoga, finskoga i estonskoga te nekih manjih jezika) razvio iz indoeuropskoga prajezika, koji se govorio negdje oko 4000. g. pr. Kr. na području južnoruskih stepa i pripada skupini indoeuropskih jezika.

I jezici izumiru, zar ne?

Danas „svaka dva tjedna izumre jedan jezik“ (Mate Kapović), a mnogima prijeti izumiranje. Zašto jezici umiru? Rijetko je to zbog smrti svih njihovih govornika, često zbog toga što govornici počinju koristiti neki drugi jezik. To nije u duhu Europskoga dana jezika. „Tuđi poštuj, a svojim se diči!“, kaže Preradović. Jezik je riznica znanja, povijesti, nacionalnog identiteta, usmene tradicije, stoga izumiranje jezika znači smrt  svega u jeziku pohranjenoga. Riječima već citiranoga pjesnika „Po jeziku dok te bude, i glavom će tebe biti.

Frazeologija

O važnosti jezika svjedoči nam i hrvatsko frazeološko blago:

  • došlo mu na jezik -  došlo mu da izusti, morao je reći;
  • držati jezik za zubima  - paziti na riječi, uzdržavati se od suvišnih izjava i riječi;
  • govori pet (sedam, deset, sto i sl.) jezika - odlično je, sjajno, izvrsno, napravljeno je na najbolji način [ova pita govori pet jezika];
  • (imati) dug, dugačak jezik - pejor. previše govoriti;
  • imati lajav jezik - biti lajav;imati oštar jezik - govoriti izravno ob. neugodne istine;
  • isplaziti jezik - izbaciti jezik iz usne duplje u ruganju;
  • jezik mu (je) otežao - teško govori;jezik nije matematika - (ob. u pedagoškim poukama) u jeziku se pravila ne ostvaruju slijepo ili toliko dosljedno da ne bi poznavala ograničenja ili da ne bi bila ovisna o situaciji u kojoj se ostvaruju;
  • jezik pregrizao! - onome tko je rekao nešto što sluti na zlo ili što se nije smjelo odati, blaga opomena da to više ne čini;
  • lomiti jezik - slabo govoriti strani jezik, loše se izražavati na stranom jeziku, ne moći što lako izgovoriti;
  • (imati) prljav, pogan, šporki jezik - biti sklon ružno govoriti o drugima, sklon ogovaranju;
  • (to je meni) materinski, materinji jezik - svoj jezik (za razliku od stranog jezika);
  • mlatiti jezikom - previše govoriti, govoriti nekontrolirano, brbljati sve i svašta;
  • naći zajednički jezik (s kim)  - sporazumjeti se;
  • navrh jezika mi je -znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaže;
  • nema dlake na jeziku - uvijek će reći ono što treba, neće se ustručavati da kaže;
  • odrezati jezik (sebi, komu) -  1. dosl. 2. a. pov. b. učiniti da tko ostane bez riječi, oduzeti mu argumente, svojim argumentima učiniti da sugovornik ostane bez riječi;
  • pet (deset, sto) jezika govori  - odlično je, izvrsno je (ocjena okusa jela);
  • plesti, zapletati jezikom - nejasno izgovarati ili nesigurno govoriti;
  • pokazati jezik - otvoriti usta radi postavljanja dijagnoze pregledanjem jezika;
  • povući (koga) za jezik - učiniti, dati povod komu da progovori, da kaže i ono što nije namjeravao reći;
  • skratiti kome jezik - učiniti da manje nepotrebno ili nepoželjno priča;
  • sladak na jeziku - koji umije lijepim riječima prikriti svoje namjere ili koji se ulaguje;
  • svrbi ga jezik - svakako želi nešto reći (ako i nije potrebno);
  • što na srcu to na jeziku - što osjeća, to govori;
  • ugristi se za jezik - reći što i odmah se pokajati;
  • (to su) zli jezici  - oni koji govore loše o drugim ljudima.

Prijavi na DeliciousPrijavi na DiggPrijavi na FacebookPrijavi na Google PlusPrijavi na StumbleuponPrijavi na TechnoratiPrijavi na TwitterPrijavi na LinkedIn