Tijekom posjeta Interliberu, 12. studenoga 2019., jedan od zadataka bio je izvijestiti o jednom događanju. Poslušala sam promociju knjige „Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća“ Ive Goldsteina na štandu nakladnika Profil Klett. O knjizi su govorili povjesničar Goran Hutinec, književnik i kolumnist Jurica Pavičić i sam autor Ivo Goldstein. Autora su oprečna mišljenja i nedoumice o najvažnijim ličnostima i događajima hrvatske povijesti inspirirala da napiše ovu knjigu u kojoj je argumentirano objasnio što je o tim događajima i ličnostima istina, a što su lažni mitovi i podmetnute interpretacije. Knjiga govori o ključnim događajima i osobama za povijest Hrvatske u prošlom stoljeću: „Počevši od Radića koji je ne samo ključan za prvih 30 godina nego i mnogo kasnije, pa završavajući s Tuđmanom, koji je obilježio ne samo posljednju dekadu nego, retrospektivno, i zbivanja prije toga.“
Pokušavajući knjigom odgovoriti na mnoga pitanja, kao što su „je li Jugoslavija za Hrvatsku bila tamnica naroda“, „kad je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj - 22. lipnja ili 27. srpnja 1941“, „je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih“, autor analizira najzanimljivije i najkontroverznije teme i objašnjava tijek moderne hrvatske povijesti. Jurica Pavičić smatra da je ova knjiga perfektna za prepirke u kafiću jer govori o temama koje najviše zanimaju hrvatsko društvo i oko kojih se ono najviše prepire. Goldstein naglašava da većina povjesničara stvari „izvlači“ iz konteksta i koristi samo one dijelove povijesnih izvora koji njima odgovaraju, dok on koristi argumente obiju strana, stavlja ih u kontekst, razrješuje nedoumice i donosi svoju prosudbu. Time je ta knjiga dobar protuotrov protiv fake newsa jer nastoji kontekstualizirati postupke i izjave, opovrgava netočnosti i poluistine. Ističe da bi historiografi trebali biti svjedoci vremena – postavljati pitanja, pokušati napraviti inventuru stanja, pronaći pravu sliku i perspektivu jer se bez toga ne može shvatiti povijest ni prognozirati ili predviđati budućnost. Napomenuo je da je njegova knjiga samo jedan od mogućih pogleda na taj period prošlosti i da njome želi potaknuti društvo da razmišlja, postavlja pitanja i pokuša sagledati stvari u kontekstu.
