• Zgrada izvana, iznutra, knjižnica, hol...

Rekli su...

Vjerovanje i znanje odnose se jedno prema drugome kao ptice na vagi: koliko se jedna spusti, toliko se druga digne.

Arthur Schopenhauer

Obljetnice

Nikolaj Vasiljevič Gogolj
Do jednostavnosti treba narasti.  Ruski pisac ukrajinskoga podrijetla, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, rođen je u Soročincima u Ukrajini 31. ...
Virginia Woolf
"Fatalno je za pisca da stalno misli na svoj spol; isto je tako fatalno živjeti prosto i jednostavno kao muškarac ili žena." ...
Charles Dickens
Charles John Huffam Dickens engleski je pisac rođen je 7. veljače 1812. u Landportu, Portsmouth. Stvarao je u drugoj polovici 19. stoljeća i njegovo ...
Jules Verne
„Zemlja ne treba nove kontinente već novog Čovjeka." Jules Verne bio je francuski romanopisac i pjesnik, najpoznatiji po svojim ...
Jane Austen
„Ne želim da se ljudi sa mnom u svemu slažu – to me pošteđuje pretpostavke da ih moram voljeti." Engleska književnica ...
Silvije Strahimir ...
Pjesnik prometejske pobune – i prometejske sudbine. Neustrašiv u otporu, nenatrkriljiv u prkosu, velik u bolu i nepokoren u porazu. ...

Vidio sam anđela u mramoru i klesao dok ga nisam oslobodio.

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni rođen je 6. ožujka 1475. godine u selu Caprese, na području Firence i zato je sebe uvijek nazivao sinom Firence. Bio je renesansni kipar, slikar, arhitekt i pjesnik. Majka mu je bila preslaba da bi ga dojila pa su ga poslali obitelji kamenoresca gdje odlučuje postati umjetnikom, što njegov otac nije nimalo odobravao.

Vrlo rano njegov otac shvaća da je Michelangelo vrlo inteligentan te ga šalje Francescu Galeotiju iz Urbina, gdje uči gramatiku i latinski te se zarana zainteresira za likovnu umjetnost. S trinaest godina ponovo iznenadi oca odlučivši pristupiti radionici majstora Domenica Ghirlandija kod kojega izučava izradu freski. Nakon godine dana odlazi izučavati kiparstvo u radionicu pod pokroviteljstvom obitelji Medici. Na istom mjestu zainteresirao se i za ljudsku anatomiju kojom se uskoro počinje baviti. Prije nego što je napunio 16 godina, već je napravio dvije skulpture: Madonu od stepenica i Bitku Kentaura.

Godine 1492. umire Lorenzo Veličanstveni, čijom smrću Firenci gubi ravnotežu u vlasti: sve je više političkih  frakcija, a mnogi osvajači tadašnju Firencu vide kao lak plijen. Michelangelo u to vrijeme odlazi u Bolognu i zatim u Rim izučavati klasične kipove i ruševine. Između 1496. i 1498. izrađuje svoju prvu veliku skulpturu Bakusa, a nešto kasnije i veličanstvenu Pietu ili Oplakivanje Krista.

michelangelo_pieta.jpg

Pieta ga je učinila poznatim, a u Firencu se vraća 1501. godine i u njoj boravi do 1505.godine. U tih je nekoliko godina vrlo aktivan te izrađuje ogromnu skulpturu Davida, Madonu iz Brugesa te započinje izradu serije apostola za katedralu koja nikad nije dovršena. Tijekom rada na Davidu započinje ozbiljnije slikati te u to vrijeme nastaje mural Bitka za Cascinu.

Kad sam se vratio u Firencu, shvatio sam da sam poznat. Gradsko vijeće zatražilo je da isklešem ogromnog Davida iz potpuno uništenog, šestmetarskog komada mramora! Zaključao sam se u radionicu iza katedrale na tri godine, udarajući i oblikujući golemi kamen. Unatoč protivljenju odbora sastavljenog od mojih kolega umjetnika, zahtijevao sam da se kip, kao oličenje Republike, postavi ispred palače Vecchio. Takav sam bio. Lukovi su porušeni, uske ulice proširene. Na postavljanju je pet dana radilo četrdesetero ljudi. Kad smo ga postavili, šokirao je cjelokupnu Firencu. Kao građanski junak, bio je jedna vrsta upozorenja: onaj tko vlada Firencom, morao bi vladati pravično i braniti ju hrabro. Pozornih očiju, šije kao u bika, s rukama ubojice i tijelom kao spremnikom energije, stajao je spreman da udari.

Papa Julije II. poziva Michelangela nazad u Rim 1508. godine kako bi oslikao svod Sikstinske kapela, kućne papinske kapele, izgrađene na zahtjev pape Siksta VI. između 1475. i 1483. godine. Isprva je Michelangelo želio odbiti taj posao, no ipak ga prihvaća i započinje s radom koji ga obuzima u potpunosti, što prenosi djelomično i na papu Julija II. Entuzijazam obojice uskoro ih usmjerava veličanstvenijim planovima. Do 1512. godine Michelangelo je naslikao preko 300 ljudskih figura u prirodnoj veličini, ali ne bez velikih problema. Nedugo nakon što je započeo s radom, otpustio je sve pomoćnike te uklonio sve što su dotad napravili. Bio je iznimno ljubomoran na svoj rad pa ga nije pokazivao nikome osim papi. Pritisak na umjetnika iz raznih interesnih skupina natjerao ga je da svoj rad pokaže 1511. godine, prije nego je bio dovršen. Čak i u toj fazi, njegov rad uvelike je utjecao na umjetnike tog vremena pa su pojedini, poput Rafaela koji je radio na obližnjoj Stanzi, usred rada mijenjali pristup stvaranju svojih djela.

michelangelo_posljednji_sud.jpg

Prije nego je počeo raditi na stropu Sikstinske kapele, papa Julije II. naručio je da mu projektira i izgradi grobnicu jer je želio da grobnica bude dovršena tijekom njegova života. Želja mu se nije ispunila jer je umro 1513. godine, a Michelangelo je na njoj radio 40 godina. Grobnica pape Julija II. nije njegov jedini rad na grobnici. Radio i grobnicu obitelji Medici. Oko 1520. godine napravio je i projekt Laurentinske knjižnice.

Najznačajnijim arhitektonskim djelom smatra se njegov rad na bazilici svetog Petra, na kojoj je radio uz mnoge velike umjetnike toga vremena. Usavršio je početni dizajn koji su napustili njegovi prethodnici, a pojedine zamisli dovršene su desetljećima nakon smrti Michelangela.

michelangelo_bazilika_svetog_petra.jpg

Michelangelo je tijekom života stvorio brojna djela i utjecao na mnoge umjetnike svog vremena, a utjecaj njegova stila proteže se kroz sve umjetničke pravce u stoljećima koja slijede nakon njegova vremena.  

Nema zamisli

Nema zamisli koju genij rodi
da se u silnom mramoru ne skriva
i ona iz njeg izvučena biva
jedino rukom koju umnost vodi.

U tebi, ženo ponosna i divna,
zlo od kog bježim, dobro kom se nadam,
tako se krije; no da smrtno stradam,
umjetnost htijenju mome je protivna.

Zato ni ljubav ni ljepota tvoja,
prezir ni otpor, ništa nisu krivi
zlu mom i kobi koja će me strti,

ako u tebi smrt i milost živi,
ali iz tebe slaba pamet moja
ne zna izvući drugo osim smrti.

(preveo Nikola Milićević) 

 

Dokumentarni film o Michelangelu

 

Igrani film o sukobu Michelangela i pape Julija II. tijekom oslikavanja stropa Sikstinske kapele.

Prijavi na DeliciousPrijavi na DiggPrijavi na FacebookPrijavi na Google PlusPrijavi na StumbleuponPrijavi na TechnoratiPrijavi na TwitterPrijavi na LinkedIn