• Zgrada izvana, iznutra, knjižnica, hol...

Rekli su...

Ništa na svijetu nije tako moćno kao ideja čije je vrijeme došlo.

Victor Hugo

Obljetnice

Eugene Ionesco
„Ja ne poučavam, ne svjedočim, ne objašnjavam, nego nastojim objasniti samoga sebe…“  (Dnevnik) Eugene ...

Siromaštvo je izraz koji se koristi za nedostatak osnovnih uvjeta potrebnih za život. Kada čujemo riječ siromaštvo, svi odmah pomislimo na nedostatak novca. No biti siromašan ne znači nužno samo ne imati novca, već i ne moći zadovoljiti ostale osnovne ljudske potrebe za preživljavanje, a to su ponajprije hrana i piće.

Svjetska banka kaže da je „krajnje siromaštvo“ kada čovjek živi s manje od 1 dolara na dan. Istraživanja u Hrvatskoj pokazala su da prema toj granici na rubu siromaštva živi čak 856.429 Hrvata odnosno svaki peti Hrvat. Taj je broj zanemariv u usporedbom s cijelom Europom, čija istraživanja kažu da na granici siromaštva živi gotovo 80 milijuna Europljana, što znači da svaki šesti građanin Europe jedva sastavlja „kraj s krajem“. No i ta brojka, iako vrlo velika, neusporediva je s brojkom siromašnih ljudi u cijelom svijetu, koja je 2001. godine iznosila nevjerojatnih 1.100.000.000 krajnje siromašnih ljudi. Većina tih ljudi dolazi iz nerazvijenih i slabo razvijenih zemalja kao što su zemlje Afrike, Latinske Amerike i Azije. Različiti su uzroci siromaštva. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, rekao je: „Glad je najrazornije oružje masovnog uništenja na našem planetu, ona ne ubije vojnike, već ubija nevinu djecu.“ Svakih šest sekundi na svijetu umre jedno dijete od gladi. No pitanje je tko ili što pomaže siromašnima i gladnima? Tko se o njima brine ili se barem pokušava brinuti i pomoći im? Najvažnija takva organizacija je svakako Crveni križ. U svakoj državi postoji samo jedan Crveni križ koji se dijeli na gradske i općinske organizacije, a nacionalna društva ujedinjuju se u Međunarodnu federaciju Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Osim te humanitarne organizacije postoje još mnoge koje lako možemo pronaći internetskim putem, a jedna od takvih najpoznatijih hrvatskih humanitarnih organizacija je DORA. Pomoći se može tako da se putem interneta na određeni račun uplati određena svota novca, što se pokazalo kao uspješno, korisno i djelotvorno jer su se takvim načinom prikupljanja novca i ostalih potrepština za život sakupile milijarde i milijarde, ako ne i bilijuni dolara. Osim toga postoje i razne internetske stranice. Internetska stranica Free Rice (http://www.freerice.com) mjesto je gdje ljudi mogu darovati rižu za gladne tako da odgovaraju na pitanja. Za svako točno odgovoreno pitanje daje se 20 zrna riže kroz Program Ujedinjenih naroda za hranu. Korisnik sam odabere područje iz kojeg želi odgovarati na pitanja, poput engleskog jezika ili matematike. Do sada su ljudi darovali 56 milijardi zrna riže, što iznosi oko tisuću tona.

Pitate se kako je to moguće? Odakle ta ideja pomaganja putem interneta?

Sve je to počelo zahvaljujući jednoj mladoj kineskoj studentici koja je u travnju 1995. godine ležala u Beijing bolnici na samrti. Bila je u komi, a iako su liječnici napravili mnoge pretrage, nisu pronašli razlog zbog kojeg je umirala. Njezin joj je prijatelj u očaju poslao SOS poruke s opisom simptoma svim medicinskim elektronskim stranicama i adresama pronađenim putem interneta. Liječnici cijelog svijeta koji redovito prate medicinske elektronske stranice i elektronsku poštu odmah su odgovorili. U Washingtonu, D.C., Dr. John Aldis, liječnik zaposlen u jednoj službi vlade Sjedinjenih Američkih Država vidio je poruku iz Kine. Nedavno je radio u Beijingu i poznavao je liječnika bolesne studentice. Putem Interneta proslijedio je poruku svojim kolegama u cijeloj Americi. Ubrzo se je cijeli internacionalni skup liječnika priključio diskusiji putem elektronskih medija. Ubrzo su se svi složili - djevojka je možda otrovana talijem, metalom koji je veoma sličan olovu. Laboratorij u Beijingu potvrdio je tu dijagnozu – koncentracija talija u tijelu djevojke bila je 1000 puta veća od normalne koncentracije talija u tijelu zdravog čovjeka. Daljnjom komunikacijom putem elektronske pošte (e-mail) predložen je tretman oporavka i vremenom je prilagođavan. Djevojka se polako počela oporavljati. Nakon više od godinu dana, medicinska međunarodna zajednica još je uvijek pratila njezino zdravstveno stanje putem elektronskih medija koji su joj spasili život. Ovom je istinitom pričom povećana vjera društva u svjetsku komunikacijsku mrežu, koja nas jednako lako može povezati s osobom u susjednom gradu kao i s osobom koja se nalazi na pola puta oko svijeta. Ljudi različitih načina života svakodnevno koriste telefone da bi npr. riješili nekakav problem, ugovorili sastanak, prebacili novac s jednog računa na drugi ili zaposlili novog radnika. Uz obične telefone ovakvi se poslovi mogu obavljati i pomoću mobitela, faksom ili priključivanjem na Internet pomoću kompjutera.

Veoma veliki kapacitet telefonskih linija koji omogućava rast ovakvog načina komuniciranja pojavio se tek nedavno. Sjedinjene Američke Države imaju razvijenu vlastitu telefonsku mrežu već više od stoljeća, međutim probleme su im stvarali prekooceanski pozivi. Nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata, pozivi za Europu i Aziju zasnivali su se na odbijanju kratkovalnih radio signala od ionosfere, električki aktivnog sloja atmosfere koji se nalazi između 80 i 400 kilometara iznad površine Zemlje. Na takvim telefonskim centralama radnicima su ponekad bili potrebni sati rada za uspostavljanje razgovora od 3 minute, a signal se jedva razaznavao u velikom šumu.

1956. godine postavljen je prvi prekoatlanski bakreni, žičani kabel koji je omogućavao 36 istovremenih poziva – dobar razlog za slavlje onda, beznačajna brojka danas. U ranim 60-tim slijedili su novi kablovi, prekomorski telefonski razgovori dostigli su brojku od 5 milijuna poziva na godinu. Sredinom 60-tih započinje komunikacija putem satelita, pa do 1980. telefonski sistem broji nekih 200 milijuna prekomorskih poziva na godinu. Ograničenja postojeće tehnologije postajala su kristalno jasna kako je potražnja telekomunikacijskih sistema bivala sve veća. No tek krajem osamdesetih godina urodili su plodom napori u traganju za "komunikacijskim Zlatnim Kovčegom" – komuniciranje pomoću svjetlosti.

Unatoč svemu tomu, glad, bolesti i siromaštvo nisu jedini problemi suvremenog doba, pa tako ni jedini problemi koji se rješavaju putem interneta. Kriminal je jedan od vrlo opasnih i čestih problema današnjice, a Internet je već dugo operativni prostor političkih ekstremista i organiziranog kriminala. Kako svaki korisnik interneta ostavlja svoje tragove u internetskim krugovima, sve su veći uspjesi lovaca na zločince. Poteškoću možda predstavlja činjenica da će i onaj tko slučajno dođe na sumnjivu stranicu dospjeti pod povećalo tragača, a njegovi će podatci ostati pohranjeni u elektronskim arhivima. Tako je, na primjer, u Bavarskoj početkom 2002. uveden novi policijski softver. U njega je ugrađen svaki dio procesa policijske istrage – uključujući spremanje osobnih podataka svih koji su na bilo koji način dospjeli u bazu. Tako, tko samo nazove da se požali na buku svojih susjeda, doživotno će ostati u digitalnom arhivu. Izroni li nakon nekoliko godina ponovno u nekom od policijskih spisa, dodat će mu se i ta informacija.

Socijalna isključenost

U svijetu se pojavljuje sve više i više društvene i socijalne isključenosti. Internet pripomaže u borbi protiv društvene i socijalne isključenosti tako što nudi razne internetske društvene mreže. Jedna od najpopularnijih je facebook, koji ima više od 200 milijuna aktivnih korisnika diljem svijeta. Ono omogućuje međusobno komuniciranje i razmjenjivanje podataka. Ljudima je na taj način omogućeno komuniciranje 24 sata dnevno. Facebook omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski, koji rade, studiraju i žive oko njih. Još neke takve slične internetske društvene mreže su My space, Twitter i Zrikka.

Internet i budućnost

Brze internetske veze vrlo su složene u poslovnome svijetu, a tako će biti i u budućnosti. Internet se probija u sve više područja svakodnevnog života. Prije nekog vremena proizvođači kućanskih uređaja i sustava za elektronsko upravljanje razvili su sustave koji naredbom preko Interneta uključuju uređaj za kuhanje kave ili pećnicu u trenutku dok napuštamo radno mjesto – tako nakon povratka kući ne moramo odmah u kuhinju, a hladnjak će u budućnosti točno registrirati kada istječe rok trajanja jogurtu i potom u samoposluživanju naručiti njegovu zamjenu. Ljudi koji rade u financijskim tvrtkama, informativnoj tehnologiji, dizajnu i medijima moći će većinu svojeg posla obaviti elektronički te imati manje potrebe dolaziti na radno mjesto. Nastavkom tog trenda promijenit će se izbor poslova: ljudi će radije biti slobodnjaci ili će razvijati vještine koje će im omogućiti rad od kuće, u egzotičnom ili ruralnom okruženju, daleko od ureda. Stoga će način življenja postati važniji znak poslovnog uspjeha od položaja u korporativnoj hijerarhiji. Internet će biti sveprisutan, a zbog toga će posao prodirati u više razina ljudskih života: s ureda će se proširiti na kuću, ulicu, automobile i vlakove te će „zatrovati“ vikende, večeri i praznike. Na poslu će biti više administracije i pomno će se mjeriti uspješnost izvedbi i produktivnost. Vlade će ustrajati na tome da velike organizacije nude financijsku razumljivost i pouzdanost te odgovornost za društvo i okoliš. Etički ugled bit će važan za održavanje dioničke vrijednosti. Područja koja će nuditi više radnih mjesta bit će medicinska skrb, obrazovanje, briga za starije i vođenje kućanstava. Mladi doseljenici iz zemalja u razvoju u velikom će broju prihvaćati takve poslove. U međuvremenu će mladi u razvijenom svijetu i dalje odgađati poslove s punim radnim vremenom, sve dok ne završe višegodišnje studiranje i proputuju svijet.

Koje su prednosti interneta

Internet je korisna „stvar“ zbog toga što je korisnicima dostupan 24 sata dnevno, na bilo kojoj lokaciji, korisnici su identificirani i ciljno usmjereni, a komunikacija s potrošačima temelji se na ravnopravnom odnosu i načelima uzajamnosti. Troškovi internetske komunikacije znatno su niži od komunikacije putem tradicionalnih medija kao što su novine. Web stranice nude mogućnost pružanja informacija, odgovaranja na zahtjeve, bilježenje prigovora i pohvala, što predstavlja dodatnu uslugu koju potrošači sve više cijene. A kada bismo se upitali koji je nedostatak interneta, a prednost starijeg oblika medija poput novina, dobili bismo jedino ovaj odgovor: sa internetom ne možemo ubiti muhu!

Prijavi na DeliciousPrijavi na DiggPrijavi na FacebookPrijavi na Google PlusPrijavi na StumbleuponPrijavi na TechnoratiPrijavi na TwitterPrijavi na LinkedIn